Da bismo razumjeli što je batch process, odnosno batch datoteka, trebamo se malo vratiti undazad, u dane DOS-a:

Što je BATCH datoteka?

Batch datoteka poziva druge izvršne datoteke. To je tekstualna datoteka koja sadrži niz DOS naredbi, raspoznajemo je po nastavku .BAT. Batch datoteka ujedno je i izvršna datoteka! Pokretanje niza naredbi, sadržani u ovoj datoteci, vrši se pozivanjem ove datoteke.

DOS izvršava niz naredbi slijedom kojim su zapisane u BATCH datoteki. Ukoliko upisani redak nije DOS naredba, DOS će tražiti izvršnu datoteku pod tim imenom. A gdje ih sve treba tražiti, zapisano je u datoteci AUTOEXEC.BAT i naredbi PATH. Ukoliko upisani redak nije ni DOS naredba, ni neki program, DOS će taj redak samo ispisati i prijeći na sljedeću naredbu, odnosno program.

Za prekid izvršenja batch datoteke upotrebljvamo tipke Ctrl+Break. AUTOEXEC.BAT

DOS-ova je batch datoteka koja se automatski pokreće pri pokretanju računala. U nju su upisane one naredbe koje bi svaki put morali zadavati (PROMPT i PATH primjerice) te program u koji želimo ući odmah po uključenju računala.


Dakle, batch process je posredni skupni process/obrada, a može ih biti i više, dok se za batch control applications može kazati da su to pokretačke skripte posrednih skupnih procesa/obrada. Dalje, pozadinski procesi su više manje vezani za rad sistema dok ovi naši posredni skupni procesi nisu isključivo vezani za taj domen. Npr. jedan tipičan primjer batch procesa je migriranje jedne mailing liste od 5000+ korisnika [mail se salje jednom dnevno] i konfiguriranje iste da radi po zadatom rasporedu.
Još jedna usporedba je vezana za korištenje memorije. Pozadisnki procesi su, kako sam već naveo vezani za rad sistema, te koriste određenu "dozu" memorije sve dok sistem radi kako treba ili dok korisik ne prekine rad isključujući svoje računalo sa napajanja, a batch proces može povući toliko memorije i opteretit sistem i dovesti ga do "smrzavanja" ili neželjenih i nekontrolisanih postupaka.

U principu se slažem sa prijedlogom koji je dao kolega Kovacic, ali treba spomenuti da je pozadinski process u stvari background process i isti nije nužno posredan, već se može i sam pokrenuti (npr. neke vrste virusnih datoteka koje imaju svoj autopokretački sustav naredbi).

Za batch control applications se može kazati da su to pokretačke skripte posrednih skupnih procesa/obrada.

Eto, možda sam mogao napisati malo više ali mislim da vas i ovo dosad napisano dovoljno "zbunjuje".

Sretno

http://www.webopedia.com/TERM/b/batch_processing.html
batch processing Last modified: Tuesday, January 27, 2004
The term originated in the days when users entered programs on punch cards. They would give a batch of these programmed cards to the system operator, who would feed them into the computer.
Batch jobs can be stored up during working hours and then executed during the evening or whenever the computer is idle. Batch processing is particularly useful for ...
Dakle:
Termin potječe iz vremena kada su se programi unosili putem bušenih kartica ….
(ostalo je vidljivo => HRPA kartica)
===================================================================
Dakle od BATCH = HRPA kartica => HRPIMIČNO PROCESIRANJE (OBRADA)
... al' nekak nije baš usvojeno !

A to se radilo još do 1973/74 na OZBILJNIM računalnim sustavima (Sveučilišno računalo SRCE-Zagreb, npr),
i postojala su posebna RADNA MJESTA – BUŠAČ KARTICA …. itd …

Dakle IZVORNI pojam je nastao DAVNO prije nastanka DOS-a i bezobraznih manipulacija Imperatora Billa Gatesa koji nije ništa izmislio, ali je zato, osim toga famoznoga DOS-a, kupljenoga za 50 000 USD, sve ostalo ukrao drugima ....

Sve ostalo su NIJANSE !

Poput, da NIJE POANTA da se obrada obavlja u POZADINI … nego se obavlja u SLOBODNOMU VREMENU procesora,
što je u doba bušenih kartica moglo biti i preko noći, nakon radnoga vremena dakle NE upozadini nego u prvomu planu ... itd.

POANTA je u tomu da se HRPA (BATCH) “KARTICA” NAREDBI ubaci ODJEDNOM , a nakon toga se SERIJSKI (dakle JEDNA PO JEDNA u SLIJEDU iliti NIZU) obrađuju te “kartice”/naredbe…
Upravo stoga je jedan od termina usvojenih u hrvatskomu jeziku od VRLO STRUČNIH KRUGOVA, što znači onih što stvaraju DIPL ING-e RAČUNALSTVA:

OBRADA U NIZU …

See:

http://www.ktf-split.hr/informatika/str-17.htm
Metode obrade podataka u računalnim sustavima su:

OBRADA U NIZU (batch processing) - periodična obrada grupe podataka pohranjenih u računalni sustav u određenom vremenskom razmaku.
Obrada po unosu (on-line processing) - obavlja se po unosu podataka u računalni sustav.
Obrada u radu (real time processing) - obavlja se stvarnom vremenu, najčešće u vođenju procesa.